Kako postajemo pacijenti – Obavezno pročitati

Uobičajene uspone i padove u životu danas nazivaju mentalnim poremećajima.

Svakodnevne tegobe pretvorene su u zastrašujuća stanja.

U skladu s tim, obični ljudi sve više postaju pacijenti, kažu Ray Moynihan i Alan Cassels, autori knjige Prodavanje bolesti.

Jeste li se ikad zapitali zašto su menopauza i predmenstrualni sindrom odjednom postali ozbiljni problemi za koje bismo prema savjetu liječnika trebali uzimati lijekove?

Zar to nisu uobičajena prirodna stanja, s kojima su se generacije prije nas normalno nosile?

Čak i ako vi sami mislite da ste zdravi, farmaceutska industrija pokušat će vas uvjeriti u suprotno.

Razlog je u njezinoj želji da vas potakne da počnete kupovati lijekove za “nove bolesti i poremećaje”, čije nazive često ni sami ne možete dokučiti.

Liječnici na platnoj listi farmaceutske industrije

Mnogi liječnici i stručnjaci koji kreiraju opće mišljenje o bolestima i lijekovima nalaze se na platnom popisu farmaceutskih tvrtki.

Suradnja između liječnika i farmaceuta postala je toliko tijesna da je povjerenje velikog broja pacijenata u liječnike poljuljano.

Brojne skupine za zaštitu prava pacijenata također financira farmaceutska industrija.

Stoga one, umjesto da doista štite prava pacijenata, čine upravo suprotno – rade na “podizanju svijesti” o sve većem broju “bolesti” koje treba što prije početi liječiti.

Poražavajuća je činjenica da više od polovice “znanstvenih radova” o djelovanju i učinku lijekova izravno financira – farmaceutska industrija.

To znači da se dobrobiti brojnih lijekova često prenaglašavaju, a nuspojave i štetni učinci prešućuju.

Nezavisna istraživanja u brojnim su slučajevima pokazala bolji učinak placeba ili lažnih lijekova nego “pravih lijekova”.

Stoga se, prije nego što sljedeći put odete u ljekarnu, ozbiljno zapitajte: Treba li mi doista ovaj lijek?

I, ako je odgovor potvrdan, jeste li sigurni da znate sve njegove nuspojave?

Zastrašujuća metoda marketinga straha

Kako bi farmaceutske tvrtke ostvarile što veći profit, osmislile su tzv. marketing straha.

Zadatak tog marketinga je, primjerice, uvjeriti žene u menopauzi da će im se, ako ne uzimaju hormonske nadomjestke, dogoditi srčani udar ili će oboljeti od Alzheimerove bolesti.

Cilj tog marketinga je, između ostaloga, uvjeriti roditelje da njihovi tinejdžeri trebaju uzimati lijekove čak i za blaže oblike depresije jer bi u protivnom mogli počiniti samoubojstvo.

No istraživanja su pokazala da upravo ti lijekovi dugoročno izazivaju ona stanja koja bi trebali spriječiti.

Primjerice, zabilježeni su slučajevi samoubojstava neposredno nakon uzimanja antidepresiva, a lijek za sindrom iritabilnog crijeva kod nekih je ljudi izazvao toliki zatvor da su na kraju – umrli.

Kako bi pomogao farmaceutskim tvrtkama u ostvarenju profita, njujorški reklamni stručnjak Vince Perry počeo je primjenjivati vrlo lukav trik.

On je, naime, pomogao “stvoriti” potpuno nove bolesti i nove poremećaje – kao što su adultni poremećaj deficita pozornosti, erektilna disfunkcija ili predmenstrualni disforični poremećaj.

4 stanja koja su farmaceutima idealna za širenje tržišta

Henry Gadsden, predsjednik uprave farmaceutske tvrtke Merck, svojevremeno je izjavio da je ogorčen jer je tržište lijekova ograničeno samo na – bolesne ljude.

Farmaceutska industrija danas, nažalost, ostvaruje njegov san.

Razvila je mudre marketinške strategije kojima zdrave ljude potiče na kupnju lijekova.

1. Visoki kolesterol

Deseci milijuna ljudi diljem svijeta danas strahuju od posljedica stanja koje se naziva visoka razina kolesterola u krvi.

Iako povišena razina kolesterola kod bolesnih ljudi može povećati rizik od srčanog i moždanog udara, pitanje je koliko komercijalni lijekovi tu pomažu.

Danas znamo da su neki statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, uzrokovali smrtne slučajeve pa su bili povučeni iz prodaje.

Unatoč tome brojne su zemlje potrošile više novca upravo na lijekove za kolesterol nego na bilo koje druge receptne lijekove.

Najveće farmaceutske tvrtke, poput njemačkog Bayera, od lijekova za kolesterol godišnje zarade čak 25 milijardi dolara.

Skupina stručnjaka, koju ne financira farmaceutska industrija, došla je do sljedećeg zaključka – kolesterol je samo jedan od rizičnih faktora za srčani udar, a dobrobiti lijekova za kolesterol zapravo su preuveličane.

Zdravi ljudi kolesterol u krvi mogu smanjiti bez lijekova, na prirodan način, promjenom stila života, tjelovježbom, odgovarajućom prehranom, prestankom pušenja i sl.

2. Depresija

Antidepresivi spadaju među najprodavanije lijekove u svijetu.

Koliko je njihova upotreba porasla, svjedoči primjer Australije.

Propisivanje antidepresiva mladim Australcima u dobi od 15 do 24 godine između 1990. i 2000. povećalo se čak za deset puta.

Kada je riječ o novim antidepresivima, njihove dobrobiti su vrlo male, a rizici puno veći od onoga što se službeno navodi.

Neke od nuspojava uzimanja tih lijekova su seksualne teškoće i porast suicidalnih misli, osobito među mladima.

Farmaceutske tvrtke i njihovi stručnjaci previše naglašavaju ulogu neravnoteže serotonina kao uzroka depresije.

Tako zapravo žele povećati prodaju lijekova poput Prozaca i Paxila, no ne postoje konačne znanstvene potvrde da ti lijekovi doista pomažu oboljelima.

Koliko opasno može biti uzimanje antidepresiva poput Prozaca, potvrđuju svjedočanstva brojnih obitelji i osoba oboljelih od depresije koje su upravo tijekom uzimanja takvih lijekova počinile nezamislive zločine ili samoubojstva.

3. Menopauza

Iako je riječ o normalnoj fazi u životu svake žene, farmaceutska industrija je menopauzu nazvala poremećajem gubitka estrogena.

Žene u menopauzi koje uzimaju nadomjesnu hormonsku terapiju trebale bi znati sljedeće.

Neovisna istraživanja pokazala su da ta terapija dugoročno ugrožava žensko zdravlje – povećava rizik od srčanog i moždanog udara, nastanka krvnih ugrušaka i raka dojke.

S druge strane, u najpoznatijim svjetskim časopisima sve češće možemo vidjeti slavne glumice i druge osobe iz javnog života koje pozivaju žene da u menopauzi uzimaju estrogen.

Sve je to, naravno, dio marketinškog trika zahvaljujući kojem farmaceutske tvrtke zadovoljno trljaju ruke.

Državna ženska zdravstvena mreža, sa sjedištem u Washingtonu, poručuje da menopauza nije bolest, već prirodna tjelesna funkcija.

U skladu s tim, nije je potrebno liječiti komercijalnim lijekovima već su najbolja pomoć biljke i druga prirodna sredstva koja ne izazivaju štetne nuspojave.

4. Osteoporoza

Smanjenje gustoće kostiju u zrelim godinama, poznato pod nazivom osteoporoza, prirodna je pojava koja ne bi trebala zabrinjavati.

No sa svih strana vas uvjeravaju da osteoporozu treba liječiti kako vam se ne bi dogodio prijelom.

Strah od prijeloma kostiju nije opravdan jer se prijelom događa samo u slučajevima izrazito smanjene gustoće, što je vrlo rijetko.

Mjerenje gustoće kostiju kod žena je još jedan primjer provođenja marketinga straha.

Normalnom se smatra gustoća kostiju jedne tridesetogodišnje žene, a gustoća kostiju starije žene smatra se abnormalnom.

Tako se potpuno zdrava žena u zrelim godinama, kojoj se prirodno smanjuje gustoća kostiju, proglašava bolesnom.

Imajte na umu i to da je mjerenje gustoće kostiju nepouzdano.

Lijekovi za osteoporozu mogu imati ozbiljne nuspojave i još uvijek se ne zna je li to uopće bolest.

 

Knjiga Raya Moynihana i Alana Casselsa: Prodavanje bolesti – kako nas farmaceutska industrija pretvara u pacijente

izvor:alternativa-za-vas.com

Add a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *