PRAVILNA LJETNA ISHRANA

Stalno čitamo o tome kako treba voditi zdrav život, usvojiti zdrave navike i učiniti nešto da umanjimo rizike po naše zdravlje. Međutim, naš ubrzani tempo života je ujedno i naša najveća prepreka ka tome

 

U veoma kratkom periodu došlo je do velikih promjena na koje se naše tijelo i metabolizam nisu još navikli. Kao rezultat imamo povećan broj ljudi koji boluju od gojaznosti, pojavu novih psiho-traumatskih bolesti, povećan broj srčanih oboljenja itd. Svjesni smo toga da ne možemo putovati kroz vrijeme kako bi se vratili u doba prilagođeno našem metabolizmu, ali možemo korak po korak naš metabolizam navikavati na njemu još uvijek nove uslove života. Najveći rizik kako našem organizmu tako i metabolizmu predstavljaju velike ljetne vrućine. Dodamo li tome naš tempo života, prezasićenost toksina u organizmu i nepravilnu ishranu koja je rezultat modernog doba u kojem živimo dolazimo do zaključka da zaista živimo od danas do sutra! Iako naše tijelo gubi bitku ona još nije izgubljena te uvođenjem malih promjena u našu ishranu možemo pomoći našem tijelu i sebi!

 

Počnimo od hidratizacije i detoksikacije.

 

Našem tijelu je tokom ljeta potrebno do 30% više tečnosti nego u zimskom periodu (cca. 2l). Dođe li do dehidratizacije automatski dolazi do gomilanja toksina u našem tijelu te to utiče na naše psihičke i fizičke sposobnosti. Kako bi se dodatno osigurali i riješili toksina iz našeg tijela potrebno je dnevno popiti do dvije šoljice zelenog čaja ili čaja od aronije.

 

Jedna šalica zelenog čaja sadrži oko 50 – 100 mg kofeina i 300 – 400 mg polifenola koji su zaslužni za antioksidativni učinak. Zeleni čaj utječe na povećanje aktivnosti enzima i detoksikacijske procese u tankom crijevu, jetri i plućima, sprečava djelovanje enzima urokinaze koji hrani kancerogene stanice u organizmu. Ne preporučuje se više od dvije šoljice dnevno.

 

Čaj od aronije sve se više koristi za mršavljenje i gubljenje kilograma. Nekada se aronija koristila najviše u prehrambenoj industriji kao dodatak proizvodima od voća kojima je poboljšavala aromu i okus.

 

Ipak, novija istraživanja potvrđuju da ova crnolista i crnoplodna biljka iz porodice ruža ima mnoga ljekovita svojstva, među kojima je i blagotvoran uticaj na smanjenje masti iz organizma. Aronija vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike  gdje su je Indijanci koristili u ishrani, ali i kao čaj koji ima ljekovita dejstva. Nema ograničenja za dnevnu konzumaciju.

 

Pravilna ljetna ishrana

 

Kao što zimsku odjeću spakujemo i ostavimo na stranu, tako i zimsku hranu treba zamijeniti ljetnom. Međutim, da li je ono što mislimo da je zdravo zaista zdravo i u konačnici potrebno našem organizmu?

 

Salata

 

Mnogo toga radimo ispravno, ali i mnogo griješimo, na primjer, svjesni smo toga da je salata zdrava i da je ona osnov zdrave ishrane tokom ljeta, ali upravo pri spremanju nečega tako jednostavnog najviše griješimo. Kada pravimo salatu rijetko tko od nas izostavi preljev a upravo u preljevu, pogotovo kupovnom, ima sastojaka koji nisu potrebni našem organizmu te naš metabolizam samo dodatno opterećuju a uvrh svega u potpunosti mijenja stvarni okus sastojaka u salati. Najbolji i ujedno najzdraviji preljev u ljetnim danima jeste jedna supena kašika maslinovog ulja i malo soli.

 

Žitarice

 

Žitarice su idealne za doručak te će nam dati dovoljno energije za prijepodnevne časove kada je fizička i umna aktivnost najveća. Tokom ljeta je potrebno da se naše svakodnevne žitarice zamjene bezglutenskim, a u kombinaciji sa sojinim mlijekom ili jogurtom ovo je odlična ljetna kombinacija.

 

Meso

 

Meso nam je pored hljeba osnovna životna namirnica, ali ujedno i najveći neprijatelj našem zdravlju. Nije problem u mesu koje konzumiramo – bilo ono crveno ili bijelo. Mi smo ti koji pogrešnim načinom spremanja i jedno i drugo učinimo štetnim po naše zdravlje. Postoje neka osnovna pravila pri spremanju mesa, a to su:

 

  • Meso se ne smije spremat na temperaturi većoj od 100 stepeni jer u suprotnom dolazi do oslobađanja toksina i slobodnih radikala.

 

  • Meso je najbolje kuhati, a ne pržiti.

 

  • Meso uvijek konzumirati dok je svježe. Zaleđivanjem i ponovnim odleđivanjem mesa dolazi do oslobađanja štetnih toksina.

 

Ljeti treba jesti i što više voća, najbolje sirovog. Samo osobe sa osjetljivim želucem i otežanim varenjem trebaju se opredijeliti za kompot ili neku drugu voćnu prerađevinu. Za zaslađivanje je bolje upotrijebiti med nego šećer. Prije jela voće treba da bude dobro oprano vodom.

 

 

 

 

Izvor:dm-drogeriemarkt.ba

Add a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *